Mazive masti predstavljaju mešavine baznih ulja, ugušćivača i aditiva. Vrsta i odnos koncentracija ovih komponenata određuje odgovarajuću primenu. Bazno ulje može biti mineralno ili sintetičko, ugušćivači mogu biti sapuni metala, prosti ili kompleksni (Li, Ca, Al), glina, poliurea itd. Aditivi se dodaju sa ciljem poboljšavanja performansi masti, najčešće su u pitanju inhibitori oksidacije, korozije, aditivi za zaštitu od habanja, ekstremnih pritisaka itd.

Prednost mazivih masti u odnosu na maziva ulja je u njihovom reološkom karakteru tj. one su plastične, ali nisu tekuće. Zbog takvog stanja, možemo ih koristiti za podmazivanje npr. kotrljajnih ležajeva bez bojazni da će doći do smanjenja mazivog filma a time i do stanja kritičnog podmazivanja. Važno je napomenuti da je i uticaj kiseonika i temperature mnogo manji na mazive masti nego na maziva ulja. Sem toga, mazive masti imaju tendenciju da ostanu na mestu nanošenja, na taj način štiteći mesta podmazivanja od uticaja vlage i drugih nečistoća.

Bazna ulja

Osnovni sastojak za proizvodnju mazivih masti su bazna ulja. U zavisnosti od karakteristika koje treba da poseduje finalni proizvod, koriste se različite vrste baznih ulja:

Mineralna ulja se dobijaju rafinacijom i frakcionom destilacijom iz sirove nafte i predstavljaju osnovu za proizvodnju preko 95% industrijskih masti.

Sintetička ulja se koriste kad se zahteva postojanost na visokim ili niskim temperaturama ili kad se traže produženi intervali domazivanja.

Biorazgradiva ulja se sastoje od estara organskih kiselina, a u poređenju sa mineralnim uljima imaju prednost što je za njihovu razgradnju potrebno samo nekoliko nedelja. U primeni se najčešće nalaze repičina ulja.

Viskoznost baznog ulja u velikoj meri utiče na osobine masti:

Masti sa baznim uljem niske viskoznosti mogu se koristiti na niskim temperaturama, za pumpanje na velikim razdaljinama i kod ležajeva sa velikim brojem obrtaja.

Masti sa baznim uljem visoke viskoznosti imaju bolje karakteristike na visokim temperaturama i pri velikim opterećenjima (kontinualnim ili udarnim) i otpornije su na ispiranje vodom.

Aditivi za masti

Dodavanje aditiva baznim uljima se vrši u cilju poboljšavanja određenih fizičko hemijskih karakteristika. Najčešću primenu nalaze: stabilizatori (obezbeđuju da bazno ulje i ugušćivač oforme stabilnu mešavinu sa uniformnom strukturom), anti-oksidanti (pomažu u sprečavanju oksidacije baznog ulja), inhibitori korozije (obezbeđuju efikasnu zaštitu metalnih površina koje se podmazuju), anti habajući i EP aditivi (smanjuju habanje i povećavaju nosivost).

Sem navedenih vrsta, dodavanjem čvrstih maziva, grafita ili MoS2 poboljšavaju se svojstva nosivosti i visokotemperaturna svojstva.

Ugušćivači za mazive masti

Ugušćivači su supstance koje tokom proizvodnje mazive masti, pod određenim uslovima, stvaraju u ulju mrežu međusobno isprepletanih vlakana, tako formirajući strukturu masti. Kao ugušćivači koriste se sapuni metala:

  • prosti (Li, Ca, Na) ili
  • kompleksni (Li kompleks, Ca kompleks, Al kompleks),

a primenu nalaze i nesapunski ugušćivači:

  • organski (poliurea) i
  • neorganski (glina/bentonit, silikatni gel).

Smernice za izbor masti

Najvažnija primena mazivih masti je za podmazivanje kotrljajnih ležajeva. Oko 90% svih kotrljajnih ležajeva može biti podmazivano mazivim mastima.

Vrstu i način podmazivanja određuje proizvođač opreme (u skladu sa konstrukcionim elementima), a kada to nije slučaj treba voditi računa o sledećim faktorima:

  • mesto primene – masti za ležajeve točkova vozila moraju imati visoku tačku kapanja jer se nalaze u neposrednoj blizini kočnica gde se razvijaju visoke temperature – naročito kod disk kočnica,
  • brzina obrtanja – niska konzistencija masti podrazumeva manje otpore i manje zagrevanje,
  • opterećenje – potreba za korišćenjem masti sa/bez AW i EP aditiva,
  • stvarna radna temperatura – u praksi ima vrlo malo aplikacija gde je stvarna radna temperatura ležajeva preko 200°C; posebno je važno istaći da je max. temperatura primene određene masti znatno niža od tačke kapanja – tačka kapanja ne određuje gornju granicu temperature upotrebe,
  • okolina – pod uslovom da je takva solucija moguća, u prisustvu velike količine prašine treba odabrati masti više konzistencije jer obezbeđuju bolje zaptivanje.